06/10/2022

Bosnian Community Council NSW Australia

Vijeće Bosanske zajednice Novog Južnog Welsa

Zašto je Kina napravila zaokret u politici prema BiH i je li za sve kriv dokument o Ujgurima?

5 min read

Položaj BiH u međunarodnom poretku značajno ovisi i o trenutnom raspoloženju i prioritetima svjetskih sila. Svakako, to i nije neka novost niti nešto što bi trebalo biti čudno u međunarodnim odnosima “velikih” i “malih”, te predstavlja svakodnevnicu u međunarodnom geopolitičkom folkloru.Takvi odnosi, kada je riječ o Bosni i Hercegovini, prilično su jasni još od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Jedan dio političara u Bosni i Hercegovini smatra kako su Sjedinjene Američke Države i preostale zapadne zemlje istinski prijatelji Bosne i Hercegovine, dok drugi dio političara, prije svega onih koji čine vlast u RS-u smatraju da je to Rusija.

Ovoj političkoj podjeli, gdje se Bosna i Hercegovina našla po ko zna koji put na granici istoka i zapada, nenadano se pridružila i Narodna Republika Kina. Odnosi Bosne i Hercegovine i Kine su dugi, a zvanično su započeli 1995. godinekada je Peking priznao Republiku Bosnu i Hercegovinu.

Od 1995. godine, Kina je u BiH učestvovala u brojnim privrednim i drugim projektima čime je svakako potvrđeno prijateljstvo između dvije zemlje. Osim kineskog djelovanja u BiH, domaći zvaničnici više puta su naglašavali kako Bosna i Hercegovina mora njegovati dobre odnose s Kinom.

“Bosna i Hercegovina uvažava politiku jedne Kine, a time i priznaje Narodnu Republiku Kinu kao jedinog pravnog zastupnika Kine. Nema otvorenih političkih pitanja između Bosne i Hercegovine i NR Kine s obzirom na to da dvije države provode miroljubivu vanjsku politiku, koja se temelji na prijateljstvu, međusobnom povjerenju i poštivanju nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, kao i nemiješanju u unutarnje poslove i uzajamnoj koristi. S obzirom na impresivnu historijsku i kulturnu baštinu, jedinstven geostrateški položaj, ekonomsku moć i status stalnog člana u Vijeću sigurnosti UN, Bosna i Hercegovina uvažava NR Kinu kao veoma važnog prijatelja”, navodi se na stranici Ambasade BiH u Kini.

Međutim, u posljednjem periodu, bar kada je riječ na međunarodnom planu, možemo vidjeti kako su odnosi između Bosne i Hercegovine i Kine ušli u nešto “hladniju” fazu.

Do sada neutralna Kina, država koju pretjerano nisu zanimala unutarnja pitanja u Bosni i Hercegovini, u posljednjem periodu postala je država čija se politička razmišljanja o BiH poklapaju s politikom Ruske Federacije, ali i predstavnicima srpskog naroda u BiH. To se najbolje može vidjeti na primjeru “priznavanja” legitimiteta visokog predstavnika u BiH gdje su kineski zvaničnici stava kako izbor Christiana Schmidta nije u skladu sa zakonom i pravilima.

Predstavnici Kine u Vijeću sigurnosti UN-a nekoliko puta su isticali kako forsiranje imenovanja Christiana Schmidta može imati negativne posljedice za BiH, a Kina se pridružila i Ruskoj Federaciji u kreiranju rezolucije kojom bi se oduzele ovlasti visokom predstavniku i značajno smanjilo njegovo djelovanje u BiH.

Gdje je pošlo po zlu?

S obzirom na naglu promjenu raspoloženja kineskih zvaničnika kada je riječ o Bosni i Hercegovini, postavlja se pitanje kako je Kina od neutralne države stigla do pozicije gdje otvoreno stoji uz ruska razmišljanja o radu visokog predstavnika.

Iako se “opravdanje” u ovakvom geopolitičkom obratu može tražiti i u globalnim kretanjima gdje Rusija i Kina razvijaju sve čvršće vojno-političke veze, te zbog toga što se obje zemlje nalaze na metama sankcija zapadnih zemalja kojima neminovno pripada i Bosna i Hercegovina, “diplomatski obrat” može se posmatrati s drugog aspekta.

Naime, Bosna i Hercegovina je u junu 2021. godine zajedno s 39 zemalja potpisala izjavu kojom se dijeli zabrinutost zbog situacije s ljudskim pravima u autonomnoj kineskoj regiji Xinjiang.

Ovu izjavu, kada je riječ o zemljama Balkana, potpisale su Albanija i Hrvatska, a ono što je naročito interesantno, niti jedna od zemalja koje se mogu definirati kao države s većinski muslimanskim stanovništvom, nisu učestvovale u potpisivanju dokumenta što je svakako dio i diplomatskih poteza koji se povlače u odnosima arapskih zemalja i Kine.

U izjavi se navodi kako vjerodostojni izvještaji pokazuju da se više od milion Ujgura nalazi u zatvorima te da postoje izvještaji o mučenju, okrutnom, nečovječnom postupanju prema ovom narodu unutar Narodne Republike Kine.

Iako su s jedne strane kineski zvaničnici tvrdili kako su stavovi zapadnih zemalja o Ujgurima prije svega “propagandno oružje” koje Zapad koristi u borbi protiv Kine, SAD i ostale zapadne zemlje ostale su pri stavu kako Kina krši ljudska prava te da za to treba odgovarati. Neke zemlje otišle su i korak dalje te su deklaraciju o genocidu nad Ujgurima usvojili i u parlamentima.

Diplomatske greške u koracima ili ispravan potez?

Ovu izjavu u ime Bosne i Hercegovine potpisala je u junu ministrica vanjskih poslova Bisera Turković, a njen potpis na ovom dokumentu izazvao je burne reakcije unutar BiH, gdje je prije svega reagovao član Predsjedništva Milorad Dodik koji je naglasio kako Turković nije mogla potpisati dokument bez saglasnosti tri člana Predsjedništva.

S druge strane, iz Kabineta ministrice vanjskih poslova odgovorili su Dodiku te su naglasili kako BiH djeluje u skladu sa svim međunarodnim dokumentima te da država u potpunosti podržava zaštitu ljudskih prava u svakom dijelu svijeta uključujući i Kinu.

Tekst izjave o stanju ljudskih prava u Kini
Tekst izjave o stanju ljudskih prava u Kini

Iako se “rat” na relaciji Dodik – Turković vrlo brzo smirio, još jedno u nizu diplomatskih neslaganja ponovno je obišlo svijet, a između ostalih i Kinu, gdje je list “Global Times”, medij pod kontrolom Komunističke partije Kine, pisao o tome kako je Bosna i Hercegovina izjavu o Ujgurima potpisala bez odobrenja svih članova Predsjedništva čime je svakako nanesena diplomatska šteta državi.

Da li je upravo izjava o Ujgurima jedan od glavnih razloga kineske promjene raspoloženja kada je riječ o stanju u BiH, vjerovatno se nikada neće moći znati do kraja, ali svakako jeste potez koji je neminovno utjecao na geopolitičke odnose na relaciji Peking – Sarajevo.

Vijest na kineskom Global Timesu
Vijest na kineskom Global Timesu

Bosna i Hercegovina u svakom smislu svakako pripada Zapadu, što su promišljanja i probosanskih partija u državi, a vjerovatno i većine stanovnika. Međutim, diplomatija bi trebala biti znatno iznad konstantnog slijepog vođenja za interesima koji se prije svega tiču zapadnih zemalja.

U svijetu ozbiljne diplomatije, stvari se često posmatraju isključivo kroz vlastite interese, koji će se u određenom trenutku manje ili više isplatiti. U slučaju Bosne i Hercegovine, ozbiljna i strateški orijentirana diplomatija iako često prisutna na papiru, u praksi mnogo češće završi pravljenjem diplomatskih grešaka u koracima. Da li je upravo jedan od njih bila i Kina, svakako će pokazati vrijeme i daljnji odnosi između dvije zemlje.

113 thoughts on “Zašto je Kina napravila zaokret u politici prema BiH i je li za sve kriv dokument o Ujgurima?

  1. Hello there, I found your web site via Google while looking for a related topic, your site came up, it looks good. I have bookmarked it in my google bookmarks.

  2. Pingback: 2bracelets

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Copyright © All rights reserved. | Newsphere by AF themes.