Trebaju samo pare: Za početak uvođenja novih tehnologija u izbore nije potrebno mijenjati zakon

U Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine smatraju da se nakon 11 godina izborni proces mora tehnološki unaprijediti. Stoga je CIKBiH prošle sedmice usvojio zaključak o izradi projektne dokumentacije za elektronsku identifikaciju birača i slanje rezultata izbora sa biračkog mjesta u CIKBiH.

Početni korak

Predsjednik CIK-a Željko Bakalar kaže za naš list da je donošenje zaključka samo formalni početak aktivnosti ove institucije, a realizacija će dobrim dijelom ovisiti i o inputima relevantnih institucija BiH.

Realizacija ovog projektnog zadatka za naredne izbore zavisi od sredstava, napominje Hadžiabdić

– Nemamo apsolutno nikakav input od države u kojem smjeru uopće treba da se kreće jačanje integriteta izbornog procesa i unapređenja procesa kroz uvođenje novih tehnologija. Bez obzira na sve, SIP nije stao u svojim aktivnostima i tražimo moduse kako da bilo koji segment izbornog procesa pokušamo unaprijediti. U kontaktima sa predstavnicima IDDEEA smo detektirali određene segmente, gdje možemo raditi na projektu, gdje bismo mogli, u kojim sferama izbornog procesa, bez izmjena Izbornog zakona unaprijediti sam proces uvođenjem novih tehnologija ili digitalizacijom određenih sfera u izbornom procesu, rekao je Bakalar.

Ističe da je donošenje ovog zaključka početni korak nakon izrade nacrta projektnog zadatka u sferi dva segmenta digitalizacije izbornog procesa.

Realizacija ovog projektnog zadatka za naredne izbore zavisi od sredstava, napominje Hadžiabdić

– Jedan se odnosi na elektronsku autentifikaciju birača na biračkom mjestu, a drugi na unos i transmisiju izbornih rezultata sa biračkih mjesta prema SIP-u. U tom smislu, Kolegij SIP-a je donio zaključak i zauzeo stav da ćemo se obratiti PSBiH, da ih obavijestimo i o našim aktivnostima i da ih podsjetimo na neke prethodne korake, s obzirom na to da se zadnje unapređenje u izbornom procesu BiH desilo davne 2010. godine, kaže Bakalar.

Za sve to potrebni su i vrijeme i novac, odnosno podrška BiH da se ide u tom smjeru. No, imajući u vidu odnos stranaka prema izmjenama Izbornog zakona, planovi bi mogli ostati na dugom štapu.

Obuke i nabavke

– Ono što je bitno naglasiti jeste da po mišljenju CIK-a za ova unapređenja nije potrebna izmjena Izbornog zakona BiH. Za ovo nam je potrebno vrijeme za javnu nabavku i već smo zakasnili. Sve i da izradimo projektnu dokumentaciju do decembra – realizacija ovog projektnog zadatka za naredne izbore zavisi od sredstava. Ako se pojavi i donator, javnu nabavku opreme treba završiti u februaru, kako bi se provele obuke. Samo pod tim uslovima to može biti realna opcija. Radi se o značajnim sredstvima i nisam siguran da će bilo ko od donatora u ovako kratkom vremenu ulaziti u rizik, pa se suočiti s tim da oprema nije dobro instalirana, testirana, pripremljena ili izborna administracija ili učesnici ne znaju da njom barataju, naglašava Irena Hadžiabdić, članica CIK-a BiH.

Prema ranijim navodima, procjena je da bi za uvođenje novih tehnologija trebalo obezbijediti 10 miliona maraka, što je CIK u budžetskom zahtjevu za 2022. godinu i doznačio Vijeću ministara BiH.