Komšić povodom Dana državnosti: Pitanje opstanka Bosne i Hercegovine je stvar dostojanstva

Povodom 25. novembra Dana državnosti Bosne i Hercegovine održana je Svečana akademija u Vijećnici na kojoj se obratio član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

U svome obraćanju Komšić je istakao da je 25. novembra kojeg slavimo kao dan obnovljene državnosti BiH, temeljna identitetska odrednica u našoj državi.

“Ta odrednica ima više različitih značenja poput političkih, institucionalnih i kulturoloških. Iako je postojala stotinama godina prije, u raznim oblicima, kao banovina, kraljevima, kao prostor pod ingerencijom velikih imperijama sa svojom posebnom ulogom u okviru tih imperija. BiH se prvi put kao država konstituiše 25. novembra 1943. Za razliku od prethodnih uređenja, pojam republike je pojam modernog uređenja. Republika je konstituisana na jedan tradicionalan način, na principima uzajamnog poštovanja između istovremeno sličnih i različitih naroda. Tada su građani, po prvi put uvažavajući sve specifičnosti, pronašli zajednički jezik”, kazao je.

“To društvo odnosno njegovi najprogresniji dijelovi su skupljajući iskustva iz prošlosti smogli snage, hrabrosti i intelektualnog kapaciteta da kroz Narodnooslobodilački pokret ostvare, ne samo moderniji oblik društvenog organizovanja, nego i to da uvjere široke narodne mase da je borba za republiku, borba za revoluciju, ono u čemu moraju učestvovati ukoliko žele biti tvorci historije i države”, kazao je.

I doista, ta generacija je postala tvorcem historije, kako kaže, s obzirom na činjenicu šta je sve izdržala i podnijela u borbi za svoja demokratska uvjerenja koja su rezultirala formiranjem republike.

“Republika je konstituisana na principima koji su u društvenom smislu, na jedan tradicionalan način uvijek bili uvažavani, na principima uzajamnog poštovanja između istovremeno sličnih i različitih naroda. Ali tada su narodi i građani Bosne i Hercegovine po prvi put, uvažavajući i sve specifičnosti i sve sličnosti, pronašli zajednički jezik. Taj zajednički jezik bio je sadržan u prostoj formulaciji ZAVNOBiH-a da Bosna i Hercegovina nije ni Muslimanska, ni Srpska, ni Hrvatska, nego i Muslimanska i Srpska i Hrvatska i svih ostalih građana koji u njoj žive”, dodaje.

Skoro pet decenija ZAVNOBiH-skog mira, kako kaže, formiralo je brojne državne institucije, od političkih, preko pravosudnih, sigurnosnih, obrazovnih i kulturnih.

“Period između 1943. do 1992. bio je realizacija ideja ZAVNOBiH-a. Taj period ne treba idealizirati sa ove vremenske distance, ali isto tako ne treba ga ni omalovažavati, jer je upravo to period u kojem su izgrađene republičke institucije, koje su opet bile presudne u odbrani od agresije na Republiku BiH”, dodaje.

U godinama agresije na BiH, kako kaže, tih vrijednosti se nismo odrekli.

“Pitanje opstanka Bosne i Hercegovine, nije samo pitanje opstanka države. To je pitanje opstanka civilizacije. Za nas koji u Bosnu i Hercegovinu vjerujemo to čak nije pitanje, nego stvar dostojanstva koje nam ne može niko oduzeti. Zato trebamo biti ponosni u ono što vjerujemo. Budimo ponosni na Bosnu i Hercegovinu”.