Komšić i Džaferović se obratili povodom Dana državnosti BiH

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i član Predsjedništva Šefik Džaferović uputili su poruku građanima naše zemlje povodom 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić je istakao da je Državnost Bosne i Hercegovine obnovljena u uslovima fašističke okupacije i terora domaćih kvislinga koji su se zanosili velikodržavnim i nacionalističkim idejama i programima, ali da te ideje ni danas nisu poraženi, te nastavljaju sa svojom politikom sijanja mržnje i politikom uništenja države Bosne i Hercegovine.

Prije 78. godina te politike na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a doživjele su politički, a nešto kasnije i vojni poraz. Pobjedu je odnijela antifašistička politika Narodnooslobodilačkog pokreta, na čelu sa vrhovnim komandantom Josipom Brozom Titom, koja je oko sebe okupila najšire slojeve stanovništva i koja je bila integrativni faktor. Ta politika nije insistirala na ideološkim podjelama, nego na jedinstvu u otporu prema okupatoru i izdajnicima države. Zato je tada i uspjela.

Tadašnji uspjeh te politike nije bio samo u pobjedi civilizacije nad anticivilizacijom, premda je u simboličkom smislu najvažniji. Taj uspjeh bio je konkretan i opipljiv. Jedna od najvećih, i zapravo najvažnijih tekovina ZAVNOBiH-a, jeste početak izgradnje institucija Republike Bosne i Hercegovine.

Bez institucija vlasti, koje su, istina, u samom početku bile samo političke, Bosna i Hercegovina ne bi mogla zaživjeti kao Republika, niti bi ikada poslije postojala mogućnost za međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine kao nezavisne države.

Obilježje današnjice upravo su napadi na institucije države. Napadi dolaze upravo od onih politika koje su tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, na dijelu teritorije koju kontrolišu, suspendovali ZAVNOBiH. Prvo su ga suspendovali kao vrijednost čineći zločine protiv države i njenih građana, pa potom i zvanično kroz dokumente.

I to nije bilo slučajno. Proglasiti nevažećim načela antifašizma koji je utkan u temelje državnosti mogla je samo ona skupština koja se i tada, poput nekih danas, nastojala postaviti iznad države te da je sa te i takve pozicije razvlašćuje sa ciljem uništenja. Istorijsku ocjenu takve politike dale su presude međunarodnih sudova. Međutim presude samo utvrđuju činjenice i ništa više od toga. Na nama koji smo za državu Bosnu i Hercegovinu ostalo je da izvučemo pouke.

Usuđujem se reći da pouke nismo izvukli, jer smo ponovo dovedeni pred iste izazove. Pred izazov kako i na koji način spriječiti napade na institucije države, čija je izgradnja počela ZAVNOBiH-om, a pri tome očuvati ono što je poslije države najvažnije, a to je mir. Očuvati državu jedino će biti moguće ukoliko se ujedinimo i ukoliko konačno prestanemo da tolerišemo ili iznalazimo različite vrste opravdanja za one koji uopće ne kriju namjeru razvaljivanja države Bosne i Hercegovine.

Za kontinuirano podrivanje institucija države nema opravdanja i svako onaj ko pokušava da relativizuje ili opravda takvo postupanje ne čini dobro ovoj državi, da ne kažem neku težu riječ koja bi bila neprimjerena u ovom prazničnom danu. Neprijatelji ove države moraju znati da nastavkom napada na njene institucije rizikuju sve, a neće dobiti ništa.

ZAVNOBiH u sebi sadrži još jednu važnu pouku koja kaže da istorijsko iskustvo borbe za državu Bosnu i Hercegovinu uči tome da se prije svega, i u prvom redu, moramo osloniti na vlastite snage. Nisu Saveznici poklonili pobjedu i državu Narodnooslobodilačkom pokretu koji je obnovio državnost Bosne i Hercegovine, nego je NOP teškom mukom i uz velike žrtve tu pobjedu izvojevao, što je na kraju priznato i uvaženo.

Ni ovakva Bosna i Hercegovina, koja po dejtonskom Ustavu nastavlja svoj državno – pravni kontinuitet, nije nam poklonjena nego je izborena. Zato nikada ne smijemo gubiti iz vida sljedeće: kakvi god napadi na državu i njene institucije se sprovodili, ili kakva god se rješenja o definitivnoj etničkoj podjeli države nudila, ništa od toga se neće desiti ukoliko mi sami ne dignemo ruke od vlastite države.

Uvjeren sam, ne samo da od države nećemo dići ruke, nego da ćemo nju i njene institucije braniti svim demokratskim sredstvima. Sudbina naše države nije u rukama onih koje prečesto znamo da molimo za pomoć, nego u rukama nas koji ovdje živimo i koji ćemo uz nju ostati šta god da se dogodi. Biti uz svoju državu, bezrezervno i bez kalkulacije stvar je vlastitog dostojanstva i to je ono što nam nikada ne može i neće biti oduzeto.

Ma koliko se mnogi trudili da svaki neuspjeh pojedinca pripišu neuspjehu države, ili svaki uspjeh pojedinca okarakterišu kao uspjeh unatoč državi, nikada im u očima građana Bosne i Hercegovine neće uspjeti ogaditi vlastitu domovinu. Neće im uspjeti uvjeriti ih da ovaj komad zemlje pod nebom treba mijenjati nekim drugim da bi se sretnije živjelo. Bosna i Hercegovina izdržala je i veće silnike od onih koji šire svaku vrstu defetizma, apatije, i sveopćeg kritizerstva koje ima za cilj da većinu građana ove države uvjeri da država nije nikakva vrijednost.

Njeno hiljadugodišnje postojanje takve kakva jeste na najbolji način demantuje i nastavlja to činiti. Nastavit će i onda kada nas više kao pojedinaca ne bude, jer dolazi, i tek će da dođe generacija Bosanaca i Hercegovaca koja ima dovoljno vlastitog dostojanstva, hrabrosti i snage da odbrani državu i izgradi demokratsko društvo jednakih građana.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović podsjetio je da je prošlo 78 godina otkako je Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, na historijskom zasjedanju u Mrkonjić-Gradu, obnovilo državnost naše domovine.

Kako je kazao, radi se o datumu, koji ima nezamjenjiv značaj u bosanskohercegovačkoj historiji jer taj dan sa sobom nosi najvažnije moguće poruke, kada je u pitanju država Bosna i Hercegovina.

– Nažalost, zbog pogoršane epidemiološke situacije ni ove godine nismo u prilici da organiziramo tradicionalni svečani prijem u zgradi Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Ali, kao i svaki 25. novembar u godini, i ovaj dan moramo iskoristiti za podsjećanje na značaj Dana državnosti i jačanje svijesti o supstancijalnoj važnosti države BiH, kao najboljeg okvira naše sigurnosti i slobode – dodao je.

Da bi se razumio značaj ZAVNOBiH-a, važno je uvijek podsjetiti na okolnosti u kojima je održan, naglasio je Džaferović, kao i sve ono što mu je prethodilo u teškom historijskom periodu uoči i tokom Drugog svjetskog rata.

ZAVNOBiH je održan u prelomnoj 1943. godini. Tada su Savezničke snage konačno uspjele zaustaviti fašističku ofanzivu i okrenuti stvari u svoju korist, a njihovo napredovanje dalo je nadu narodima širom svijeta da će poraziti fašizam i ugledati svjetlo slobode.

Istih dana kada je održan ZAVNOBiH, krajem novembra 1943, održana je i čuvena Teheranska konferencija, na kojoj su se prvi put okupili vodeći saveznički lideri da bi, pored ostalog, razmatrali i poslijeratno uređenje Evrope.

– Jedna od ključnih odluka tog događaja bilo je priznanje partizanskih snaga, koje je i ZAVNOBiH odražavao, kao jedine antifašističke vojske u tom periodu na našem podneblju – podsjetio je.

Ta činjenica jasno govori da je obnova državnosti BiH usko vezana za sveukupnu borbu protiv fašizma, te da su suverenitet i teritorijalni integritet ponovo uspostavile one snage koje su se našle na pravoj strani historije, na strani civilizacije koja se borila za svoj opstanak pred nasrtajima barbarstva, kazao je.

Napominje da je drugi važan kontekst za razumijevanje ZAVNOBiH-a ono što se zbivalo s Bosnom i Hercegovinom u periodu prije 25. novembra 1943. godine.

– Od podjele na banovine 1929. godine, preko sporazuma Cvetković-Maček, pa do pripajanja teritorije Bosne i Hercegovine NDH, uništavan je suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Ona je komadana i dijeljena između Beograda i Zagreba. Pravo njenih ljudi da odlučuju o vlastitoj sudbini bilo je poricano i uskraćivano – istaknuo je.

Međutim, Džaferović naglašava da je ZAVNOBiH bio jasan i odrješit odgovor Bosne i Hercegovine da ne prihvata podjelu i da ne prihvata da bude podijeljena između susjednih država. Poručeno je da je Bosna i Hercegovina cjelovita i nedjeljiva država, prirodna geografska, politička i kulturalna cjelina.

– Druga ključna poruka ZAVNOBiH-a bila je potvrda multietničkog i inkluzivnog karaktera Bosne i Hercegovine. Kroz svoje višestoljetno postojanje, Bosna i Hercegovina se izgradila kao država svih naroda i svih ljudi koji žive u njoj. Deklaracija ZAVNOBiH-a podcrtala je njenu multietničku prirodu, uz čuvenu formuli da Bosna i Hercegovina ne pripada nijednom od svojih naroda ponaosob, već svima podjednako. I to na svakom dijelu bosanskohercegovačke teritorije – podvukao je član Predsjedništva BiH.

Naglasio je da je to princip koji će ostati temeljni princip ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine sve do danas. Nijedan dio Bosne i Hercegovine nije ekskluzivno vlasništvo bilo kojeg naroda, već pripada svima podjednako.

Spomenuta formula s prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, koja naglašava da je Bosna i Hercegovina i bošnjačka, i srpska, i hrvatska, dopunjena je na drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Sanskom Mostu.

Tada je usvojena Deklaracija o pravim građana Bosne i Hercegovine. Njome je podcrtano da ljudi, koji žive u Bosni i Hercegovini, nisu samo pripadnici naroda, već su i građani sa svojim individualnim, građanskim pravima koja su, u političkom smislu, fundamentalno obilježje modernog doba.

– Upravo će balans nacionalnog i građanskog postati formula, zahvaljujući kojoj će se Bosna i Hercegovina izgrađivati kao moderna država, koja će 1992. godine steći nezavisnosti i postati međunarodno priznata država, članica Ujedinjenih nacija – kazao je.

Dodao je da se nikada ne treba zaboraviti da je, upravo na ustavnim i institucionalnim temeljima ZAVNOBiH-a, proveden referendum 1. marta 1992. godine i ostvarena nezavisnost Bosne i Hercegovine.

Još jedno epohalno naslijeđe ZAVNOBiH-a je u tome što je predstavljao prvu suverenu i samostalnu instituciju vlasti u Bosni i Hercegovini, nakon jako dugog perioda.

Kao najviši predstavnički i zakonodavni organ u Bosni i Hercegovini, ZAVNOBiH predstavlja institucionalni temelj na osnovu kojeg će kasnije biti formirana institucionalna struktura moderne države Bosne i Hercegovine, dodao je.

– Ipak, 26 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je zaustavljen rat, i brojnih reformi kojima je reintegrirana institucionalna struktura Bosna i Hercegovine narušena tokom agresije, ponovo svjedočimo nasrtajima na institucije ove države. Aktuelne prijetnje i unilateralni potezi vlasti entiteta Republika Srpska predstavljaju jedan od bezbrojnih pokušaja da se naruši suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, s konačnim ciljem secesije. To nikada neće uspjeti – poručio je.

Stoga je, kaže Džaferović, osnovna poruka današnjeg dana da se bezrezervno čuva državnost, da se čuvaju institucije i da se nastavi boriti za Bosnu i Hercegovinu, u kojoj će svi narodi i građani imati jednaka prava, na svakom dijelu Bosne i Hercegovine.

– Brojni ljudi u Bosni i Hercegovini danas ne mogu ostvariti svoja prava, tu prije svega mislim na povratnike i građane koji ne pripadaju konstitutivnim narodima. Svi moraju imati jednaka prava i ne smijemo odustati sve dok svaki čovjek ne bude bio ravnopravan na svakome pedlju ove države – stava je Džaferović.

Kaže da je obaveza prema historijskoj generaciji, koja je iznijela ZAVNOBiH, da se nastavi graditi Bosna i Hercegovina, kao demokratska, moderna i funkcionalna država, državu koja će imati snage da se odupre svim izazovima i da ostvari punopravno članstvo u Evropskoj uniji i NATO savezu.

– U time, još jedanput svim građanima i građankama Bosne i Hercegovine čestitam Dan državnosti. Neka vječno živi naša domovina, Bosna i Hercegovina – zaključio je obraćanje povodom 25. novembra Dana državnosti član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.



(Vijesti.ba)